"Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih, sigurno, smiriti. A Allah sve čuje i sve zna."

(Et-Tewba 103.)




Pojašnjenja

Sadržaj

Principi i redoslijed postupaka prilikom obračuna zekata

Obračunanje zekata vrši se po tačno određenim pravilima, propisanim posebno za svaku od više vrsta imovine koja podliježe davanju zekata. Prilikom obračuna zekata neophodno je uraditi slijedeće:

1. Odrediti datum obračuna zekata. Datum obračuna će se odrediti na osnovu datuma kada smo stekli imovinu u vrijednosti nisaba i to će biti odrednica za sve naredne godine, ukoliko budemo imali imovinu na koju postoji obaveza davanja zekata u vrijednosti nisaba. Od datuma kada je naša imovina na koju postoji obaveza davanja zekata dostigla vrijednost nisaba, sačekat ćemo godinu dana i na taj datum slijedeće godine obračunati zekat na imovinu na koju postoji obaveza davanja zekata, ukoliko ona i dalje dostiže ili prelazi vrijednost nisaba. Ovo pravilo se ne odnosi na obračunavanje zekata na poljoprivredne proizvode, rude, minerale I dobivene rente za iznajmljivanje nekretnina, na koje se zekat obračunava i daje odmah nakon ubiranja, vađenja ili dobijanja dobiti od toga. Obračunskom godinom se smatra hidžretska-lunarna godina. U slučaju da je zekatni obveznik na početku obračunske godine imao više sredstava na koja je dužan dati zekat nego na kraju godine, datuma obračuna, tj. da se njegova imovina umanjila, ali ne i postala manja od vrijednosti nisaba, također je dužan dati zekat na osnovu stanja na datum obračuna. Ukoliko se obračun vrši za godinu prema gregorijanskom kalendaru tada će se obračunavati zekat od 2,5776%.

2. Odrediti koja je to imovina na koju postoji obaveza davanja zekata u našem vlasništvu i razdvojiti je u odgovarajuće grupe. Budući da postoji više vrsta imovine na koju je vlasnik obavezan obračunati i dati zekat, potrebno je prilikom obračuna voditi računa da se izvrši odgovrajuća klasifikacija imovine, kako bi taj obračun bio pravilan i vlasnik ispunio svoju obavezu na odgovarajući način, a ujedno izbjegao mogućnost pogreške koja uključuje I davanju zekata na imovinu na koju vlasnik nije dužan ili na imovinu koja pojedinačno ne dostiže vrijednost nisaba. Tako se u jednu vrstu mogu svrstati I zajedno obračunavati novac i njegovi ekvivalenti, dionice, vrijednosni papiri, obveznice, štednja i životna osiguranja (tekaful) koja uključuju štednju, trgovačka roba i novac dobiven od prodaje, iznajmljivanja nekretnina i drugih vrsta poslovanja, kao i mjesečna primanja od kojih realno ostaje određeni višak sredstava nakon izmirenja realnih troškova i potreba. Također, ovdje se mogu uključiti i prihodi tj. neto dobit od svih vrsta poslovne djelatnosti koja donosi dobit uključujući prodaju poljoprivrednih proizvoda, meda, rude, minerala, informatičkih I marketingških usluga… Druga vrsta imovine koja se obračunava zasebno je zlato, zlatni nakit I ostali predmeti i stvari od zlata. Treća vrsta je srebro, srebreni nakit i razne vrste predmeta I stvari od srebra. Četvrta su poljoprivredni proizvodi, dok je peta stoka. Međutim, generalno je pravilo da se prilikom obračuna, prvoj vrsti imovine, dodaju i zlato, srebro. Također, prvoj kategoriji dodat će se i poljoprivredni proizvodi, stoka i minerali i rude, ukoliko se oni koriste prvenstveno za prodaju i tako dobivaju status trgovačke robe.

3. Definirati troškove koji se oduzimaju prilikom obračuna zekata. Troškovi koji se oduzimaju od ukupne imovine na koju se daje zekat podrazumjevaju, u slučaju davanju zekata na primanja, realne troškove života kao što su hrana, odjeća, režije, rate kredita…U slučaju davanju zekata na trgovačku robu, štednju, dionice, nekretnine, poslovanje I sl. troškove poslovanja, obaveze prema dobavljačima, rate kredita I ostale realne troškove u toku obračunske godine, s tim da se prilikom zekata na dobit I štednju ne oduzimaju svi troškovi koje je davalac zekata imao u toku godine, jer su oni podmireni iz tekućih godišnjih primanja I ne mogu se dva puta oduzimati od osnovice za obračun zekata. Važno je istaći da se u slučaju zaduženja I kredita oduzimaju samo rate kredita I obaveze koje je zekatni obaveznik dužan dati u toku obračunske godine, a ne cjelokupan kretit I zaduženje, a da se ukupan godišnji iznos rata I zaduženja oduzima samo u slučaju obračuna koji se radi na osnovu godišnjeg finansijskog izvještaja kompanija, dok se u slučaju fizičkih lica I pravih lica koji ne obračunavaju zekat po ovom osnovu, ovaj ukupan iznos ne oduzima, jer se rate vraćaju sukcesivno svakog mjeseca iz redovnih mjesečnih primanja I ne mogu se dva puta oduzimati.

4. Odrediti osnovu za obračun zekata. Osnovica za obračun zekata dobije se tako što se od ukupne imovine na koju postoji obaveza davanja zekata oduzmu troškovi vezani za nju i realni troškovi za stvarne potrebe, što je pojašnjeno u prethodnom paragrafu.

5. Definirati u čije ime se obračunava i daje zekat:

a) Pojedinac, fizičko lice plaća za svoju imovinu i imovinu svoje porodice (za maloljetne članove porodice, dok imovina supruge I punoljetnih članova porodice, ukoliko je razdvojena, bit će njihova obaveza i predmet posebnog obračuna);

b) Partnerstvo, U slučaju partnerstva, svaki partner u poslu Ili vlasništvu dužan je dati zekat na procenat vlasništva u njegovom posjedu;

c) Investicijske kompanije. Zekat se obračunava I daje na osnovu broja i vrijednosti dionica ili druge vrste imovine I dijeli se, u slučaju da kompanija ima više vlasnika, prema procentu njihovog vlasništva;

d) U slučaju udruživanja rada, ideja, pameti i kapitala (Mudarabah), radnik, nosioc ili egzekutor određenog projekta (mudarib) će zekat obračunati i dati na osnovu ostvarenog profita od tog partnerstva, posla, dok će finasijer, investitor (mumawwil) zekat obračunati I dati na kapital koji je zekatibilan I profit kompanije ili projekata, umanjen za profit mudariba I troškove poslovanja.

Značaj zekata

"Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš, i pomoli se za njih, molitva tvoja će ih, sigurno, smiriti. a Allah sve čuje i sve zna." (Et-Tewba 103.)

Zekat se kao neupitna obaveza za muslimane spominje na više mjesta u Kur’anu, od toga na preko dvadeset mjesta zajedno sa namazom.

Muhammed s.a.s.v. je često isticao značaj zekata, kao jednog od pet stubova islama, za muslimana kao pojedinca, a također ogroman značaj i za zajednicu, pozivajući između ostalog muslimane da osiguraju i uvećaju svoju imovinu davanjem zekata.

Značaj zekata za pojedinca

Davanjem zekata, vjernik:

  • Ispunjava neupitnu obavezu propisanu od Gospodara svih svjetova i time potvrđuje svoju pripadnost islamu i lojalnost zajednici, čime stvara predpostavke da bude višestruko nagrađen i na ovom i na budućem svijetu.
  • Čisti svoju imovinu i stvara predpostavke za njeno unapređenje, osiguranje i uvećavanje.
  • Čisti svoju dušu i štiti se od bolesti škrtosti i pohlepe.
  • Razvija osjećaj zahvalnosti Allahu dž.š. koji mu je podario nafaku i mogućnost da pomaže drugima, gradeći svijest da je čovjek samo korisnik, a ne apsolutni vlasnik, imovine koja je trenutno u njegovom vlasništvu.

Značaj zekata za zajednicu

  • Pomaže u razvijanju boljih međuljudskih odnosa;
  • Ublažava socijalne razlike među ljudima;
  • Pomaže razvoj zajednice potpomaganjem obrazovnih, razvojnih i drugih projekata važnih za opstanak i razvoj zajednice;
  • Osigurava neophodnu podršku članova zajednice putem iskazivanja lojalnosti toj zajednici;

Nisab

Nisab je određena vrijednost ili količina imovine koju fizičko ili pravno lice treba posjedovati tokom godinu dana da bi podlijegala obavezi zekata.

Nisab podrazumjeva vrijednost ili količinu imovine koja prelazi osnovne životne potrebe, kao što su hrana, odjeća, kuća, stan, prevozno sredstvo i osnovna sredstva za poslovanje i troškovi vezani za pobrojano.

Pravila za obračunavanje zekata

Zekat na zlato i srebro

Musliman je dužan izdvojiti iz svoje imovine i dati zekat na zlato, bez obzira da li je ono u obliku zlatnog nakita, zlatnih legura, zlatnog novca ili zlatnog posuđa (koje je haram muslimanima da ga uptrebljavaju), ukoliko njegova vrijednost doseže vrijednost nisaba 91,6 grama čistog zlata. Nisab za srebro, nakit i predmete od srebra iznosi 641,5g srebra. Zekat na zlato i srebro je 2,5% od ukupne vrijednosti zlata i srebra. Ulema je saglasna da se na dijamante, bisere, safire, rubine i druge vrste dragog kamenja ne daje zekat.

Prema većini pravnih škola zekat na zlatni i srebreni nakit podrazumjeva nakit koji nije u upotrebi, osim ako davaoc zekata ne pretjeruje u gomilanju nakita i uobičava upotrebljavati veliku količinu nakita.

Međutim, prema, našoj, hanefijskoj pravnoj školi zekat se daje i na nakit koji je u upotrebi i ovog mišljenja bi se trebali pridržavati.

Zekat na novac

Na novac, bez obzira u kojem obliku bio, koji se nalazi u posjedu vlasnika, na bankovnom računu, pozajmljen drugoj osobi ili deponovan na određenom mjestu, daje se zekat 2,5% od ukupne vrijednosti novca. Na novac koji je pozajmljen drugom fizičkom ili pravnom licu daje se zekat samo ukoliko postoji određena sigurnost da će taj novac biti vraćen.

Kamate od štednje ne bi trebalo uzimati u obzir prilikom obračuna zekata, već ih treba podijeliti kao sadaku ili dati u druge humanitarne svrhe.

Zekat na pozajmice, državne obveznice, vrijednosne papire, dionice, primanja

Zekat na dionice se daje u procentu od 2,5%, a postoje dva načina za obračunavanje. Ukoliko vlasnik dionica trguje ili ima namjeru da sa dionicama trguje na berzi, u tom slučaju one se tretiraju kao trgovačka roba i obračunava se 2,5% od ukupne vrijednosti dionica na dan obračuna ili najbliži datum kada se sa dionicama trgovalo na berzi. Prilikom obračuna će se oduzeti troškovi transakcija koji podrazumjevaju troškove berze, brokerske kuće i ostale troškove. Ukoliko vlasnik dionica ne trguje sa dionicama niti ima namjeru u skorije vrijeme trgovati, u tom slučaju se obračunava zekat od 2,5% na ostvarenu dobit u toku godine i dividendu.

Zekat na pozajmice, godišnja primanja, državne obveznice, vrijednosne papire, osiguranja koja uključuju štednju (tekaful), obračunava se po stopi od 2,5% na ukupnu vrijednost. Što se tiče zekata na plate i ukupna godišnja primanja, to podrazumjeva plate i primanja koja su mnogo veća od prosječnih primanja u društvu i da nakon podmirivanja osnovnih životnih potreba i troškova osobe i njegove porodice, realno ostaje priličan iznos novca. Zekat na plate i godišnja primanja ima za cilj da suzbije rasipništvo i podstakne muslimana na primjereno trošenje svog novca. Svaki pojedinac treba potpuno savjesno ocijeniti da li su njegova primanja veća od potreba i troškova i na njih obračunati zekat.

Zekat na nekretnine

Zekat na nekretnine se obračunava po stopi od 2.5% na novac koji vlasnik dobije od iznajmljivanja nekretnine, bilo da se radi o zemljištu, kući, stanu, poslovnom prostoru, vikendici ili drugoj vrsti nekretnine. Ovaj zekat se daje odmah po dobijanju iznosa od iznajmljivanja, nakon što se odbiju troškovi koje je vlasnik imao, a vezani su za tu nekretninu, ukoliko oni na godišnjem nivou dostižu vrijednost nisaba. Zekat se ne daje na nekretnine koje vlasnik ili članovi njegove porodice koriste ili je izdao nekretninu bez naknade. Ukoliko se vlasnik nekretnina bavi prodajom istih onda se one tretiraju kao trgovačka roba i dužan je dati 2,5% od ukupne vrijednosti nekretnina, nakon što odbije troškove.

Zekat na trgovačku robu i poslovanje

Zekat na trgovačku robu podrazumjeva robu kojom osoba trguje radi ostvarivanja dobiti. Poslovni prostori, automobili, proizvodna i druga sredstva kojima se trgovac ili firma svakodnevno služi u poslu ne ulaze u obračun zekata. Zekat na trgovačku robu iznosi 2,5%. Prije obračunavanja zekata vlasnik trgovačke robe treba napraviti popis robe, kako u trgovini tako i u skladištima, odrediti njihovu vrijednost po aktuelnim tržišnim cijenama (u obzir uzeti diskontne cijene), dodati iznos novca zarađen od prodaje robe u toku obračunske godine, a zatim oduzeti obaveze prema dobavljačima, poreze, rate kredita ili pozajmica i ostale obaveze vezane za obračun trgovačke robe.

Firme koje se bave prodajom usluga kao što su marketingške, informatičke, ugostiteljske i silčne firme, zastupništva obračunavat će zekat na dobit od prodaje usluga, nakon što oduzmu troškove poslovanja. Važno je napomenuti da se pod ovu kategoriju obaveze davanja zekata mogu uvrstiti i dobit od pronalazačkih i autorskih prava, prodaje trgovačkog imena, licence i znaka (brand name), kompjuterskih programa, internet stranica i hostinga, ukoliko je dobit od navedenog ostvarena u toku obračunske godine. Također je neophodno napomenuti da sva ki posao koji podrazumjeva proizvodnju ili prikupljanje robe radi njene prodaje, kao što je uzgoj pilića, farme za proizvodnju jaja, mlijeka koja su namijenjena prodaji, prikupljanje i prodaja ljekovitog bilja, podliježe obavezi davanja zekata na tu robu, a zekat će se obračunavati 2,5% na ostvarenu neto dobit od tog posla u toku obračunske godine i zatečenu robu na dan obračuna (nakon odbijanja svih troškova i obaveza za nju). Treba voditi računa da se u obračun zekata ne uključi vrijednost robe koja je haram kao što su alkoholna pića, svinjsko meso, lutrija I sl. I novac dobiven od prodaje toga.

Primjer obračuna zekata na trgovačku robu

Prilikom obračuna zekata jedan od najbitnijih momenata je određivanje tačnog datuma od kada smo postali zekatni obaveznici, tj. od kada posjedujemo vrijednost nisaba. Na primjer, ako smo 1. Muharrema 1431. godine postali zekatni obveznik tj. imali 3.850 KM i više u novcu, robi ili ostalim navedenim vrstama imovine na koje se daje zekat, obavezni smo da 1. muharrema 1432. obračunamo zekat, ukoliko i dalje posjedujemo vrijednost nisaba ili više od toga. Na primjer, ako smo 1. Muharrema 1436. godine postali zekatni obveznik tj. imali 5.616,00 KM i više u novcu, robi ili ostalim navedenim vrstama imovine na koje se daje zekat, obavezni smo da 1. muharrema 1437. obračunamo zekat, ukoliko i dalje posjedujemo vrijednost nisaba ili više od toga. Ako smo na primjer 1. muharrema 1436. imali 10.000 KM u novcu i 20.000 KM u robi (nakon podmirenja obaveza prema dobavljačima i plaćanja poreza i ostalih realnih troškova), a na dan obračuna zekata imali 20.000 KM u novcu zarađenom od prodaje trgovačke robe ili usluga, 100.000 KM u robi od koje smo dobavljačima dužni platiti 50.000 KM i po osnovu poreza platiti 17.000 KM, zekat ćemo obračunati na osnovu stanja na dan obračuna, bez obzira da li se tokom obračunske godine iznos novca i robe smanjivao ili povećavao. Tako da bi zekat na osnovu ovog primjera iznosio 20.000+ (100.000 - (50.000 + 17.000) = 53.000 x 0,025 = 1.325 KM.

Zekat na minerale i rude

Zekat na minerale i rude podrazumjeva so, ugalj, naftu, šljunak, željznu rudu i ostale rude i prirodna blaga do kojih fizičko ili pravno lice dođe iskopavanjem. Zekat na minerale i rude je 20% od ukupne vrijednosti od koje se oduzmu svi troškovi (iskopavanje, transport, prodaja, iznos koncesije/poreza) i ovaj zekat se daje odmah po ostvarenju dobiti od iskopavanja.

Zekat na poljoprivredne proizvode

Zekat na poljoprivredne proizvode obračunava se na sve što izraste iz zemlje, a od čega čovjek ima određenu korist. Većina islamskih pravnika smatra da se to odnosi na svo voće i povrće, žitarice, rižu, soju, pamuk i med, dok neki u ovu kategoriju ubrajaju i ribu, morske plodove i duhan.Zekat na poljoprivredne proizvode se daje na ukupne prinose u iznosu od 10% za prirodno navodnjavane, 5% za vještački navodnjavane i 7,5% za poljoprivredne proizvode koji su navodnjavani dijelom prirodnim, a dijelom vještačkim putem. Zekat na poljoprivredne proizvode daje se odmah po žetvi ili ubiranju proizvoda.Nisab za poljoprivredne proizvode prema hanefijskom mezhebu (mezheb kojeg prakticiraju muslimani u BiH) nije tačno određen, nego se određuje prema potrebama davaoca zekata i podrazumjeva sve ono što prelazi osnovne potrebe davaoca. Prema drugim pravnim školama nisab za poljoprivredne proizvode je 653 kg.

Zekat na stoku

Ukoliko imate 30 goveda ili više, ali manje od 40, dužni ste izdvojiti jedno goveče u drugoj godini. Za broj goveda između 40 i 59, zekat je jedno june u trećoj godini, za 60-69 dvoje junadi, 70-79 jedna junica od tri godine i jedno june, za 80-89 dvije junice od tri godine, za 90-100 troje junadi. Za veći broj goveda, na svakih sljedećih 40 grla dodaje se jedno june u trećoj godini, a na svakih sljedećih 30 dodaje se jedno june u trećoj godini.

Za ovce ili koze izdvajate zekat ukoliko posjedujete 40 ili više grla. Ukoliko broj grla ne prelazi 120, dužni ste izdvojiti jednu ovcu ili kozu. Za broj grla između 121 i 200, zekat su dvije ovce ili koze, za 201-399 tri ovce ili koze, za 400-499 četiri ovce ili koze. Na svakih sljedećih 100 ovaca ovom broju dodaje se jedna ovca ili koza.

Uvjet obaveznosti davanja zekata na stoku je da stoka bude na ispaši veći dio godine

Stoka koja je namijenjena prodaji tretira se kao trgovačka roba, za nju ne važi gore navedeni nisab i u tom slučaju nisab je u vrijednosti nisaba za trgovačku robu, a zekat se obračunava na ukupnu vrijednost stoke. Stoka koja se koristi za vuču i druge poslove u poljoprivredi ne podliježe obavezi davanja zekata na nju.

Fond Bejtu-l-mal IZ u BiH i raspodjela sredstava iz tog Fonda

"Zekat pripada samo siromasima i nevoljnicima, I onima koji ga sakupljaju, i onima čija srca treba pridobiti, i za otkup iz ropstva, i prezaduženim, i u svrhu na Allahovom putu, i putniku namjerniku. Allah je odredio tako! A Allah sve zna i mudar je.’’ (Et-Tevbe,60.)

Ovim Kur’anskim ajetom date su smjernice za djelovanje muslimana i muslimanske zajednice u pogledu raspodjele zekata, a putem prakse Muhammeda alejhi selam i praktično je ukazano na način prikupljanja i raspodjele zekata. Organizirano prikupljanje zekata je praksa muslimana još iz vremena Božijeg poslanika Muhammeda alejhi selam i pravovjernih halifa. U vrijeme Muhameda alejhi selam, pravovjernih halifa i njihovih nasljednika zekat se organizirano prikupljao u državni fond Bejtu-l-mal, iz koga se distribuirao prema prioritetima i uputama utemeljenim na pomenutom Kur’anskom ajetu. Većina islamskih pravnika se slaže da obavezu i pravo na prikupljanje i raspodjelu zekata ima islamska vlast u islamskim državama, a u neislamskim državama zajednica muslimana na čelu sa vrhovnim vjerskim autoritetom.

Kur’anski ajet u kojem se govori o obavezi zekata “’ Uzmi od dobara njihovih zekat da ih njime očistiš i blagoslovljenim učiniš...’’, praksa i upute Muhammeda alejhi selam, njegovih ashaba, kao i mišljenja većine uvaženih šerijatskih pravnika ukazuju na činjenicu da je zekat prvenstveno društvena obaveza i da je za potpuno ispunjenje te obaveze odgovorna cjelokupna zajednica muslimana, prije svega, u islamskim državama islamska vlast, a u neislamskim organizirane zajednice muslimana, koje su dužne da organiziraju prikupljanje i raspodjelu zekata u skladu sa Kur’anskim uputama i uputama Muhammeda alejhi selam. Također, zekatni obaveznici su dužni da savjesno i odgovorno ispune svoju obavezu, u skladu sa navedenim upustvima vođstva muslimanske zajednice kojoj pripadaju. Od strane Islamske zajednice bivše Jugoslavije organizirano prikupljanje zekata i sadekatu-l-fitra je počelo krajem šezdesetih godina prošlog vijeka osnivanjem Fonda Gazi Husrev-begove medrese. Pojam Fonda Bejtu-l-mal na našim prostorima prvi put je korišten u članu 12. Ustava Islamske zajednice u SFRJ iz 1990. godine. Sadašnji Ustav IZ u BiH, koji je donesen 1997. godine, predvidio je da sredstva od zekata, sadekatu-l-fitra i kurbana čine Fond Bejtu-l-mal i da upravljanje tim fondom propisuje Sabor IZ u BiH posebnim aktom. Izmjene Ustava Islamske zajednice u BiH, donesene u 2014. godini, propisuju da pored Rijaseta i Sabora Islamske zajednice u BiH, raspodjelu sredstava iz Fonda Bejtu-l-mal određuje i Vijeće muftija i ono ima ključnu ulogu u raspodjeli, tako da sada postoje tri nivoa kontrole utroška sredstava iz pomenutog Fonda.

Sabor IZ u BiH je u aprilu 2004. godine donio Pravilnik o Fondu Bejtu-l-mal. Ovim pravilnikom definiran je Fond Bejtu-l-mal, ustanovljen je način punjenja i raspodjele sredstava iz njega, način upravljanja fondom i druga važna pitanja za funkcioniranje Fonda. U članu 7. je propisano da Fondom upravlja Rijaset IZ u BiH. U članu 8. navedenog pravilnika propisano je da se sredstva Fonda koriste za odgoj i obrazovanje u srednjim, višim i visokim obrazovnim institucijama koje djeluju u okviru Islamske zajednice u BiH ili je ona njihov osnivač, za održavanje i unapređenje mektebske nastave, za pomoć povratničkim džematima, kao i druge vidove islamskog rada koji se odvijaju kroz organe i ustanove IZ, a kojima se podiže vjerski kulturni, odgojni i obrazovni nivo muslimana, te za druge namjene koje su od opće koristi za muslimane i Islamsku zajednicu. Odluku Rijaseta o raspodjeli sredstava iz Fonda Bejtu-l-mal, mora potvrditi Vijeće muftija, a nakon toga i Sabor IZ u BiH. Pravilnikom o Fondu Bejtu-l-mal je predviđeno da će se nastojati, sredstvima Fonda, u svakom vremenu osigurati najnužnije uvjete za rad Gazi Husrev-begove medrese, Fakulteta islamskih nauka u Sarajevu i Gazi Husrev-begove biblioteke. Također je predvideno da Rijaset svake godine,prilikom definiranja raspodjele, utvrdi optimalan iznos sredstava koja će iz ovog Fonda izdvojiti za pomoć povratnicima u razorene džemate i drugim socijalno ugroženim licima. Pravilnikom je, takoder, propisano da se akcija prikupljanja zekata i sadekatu-l-fitra sprovodi u organizaciji Rijaseta IZ u BiH i da se prikupljena sredstva posebno knjigovodstveno evidentiraju kao sredstva Fonda, a od ukupno prikupljanih prihoda od zekata i sadekatu-l-fitra na nivou medžlisa u BiH 70% se usmjerava u Fond Bejtu-l-mal, 25% ostaje medžlisima za vjersko-prosvjetni fond pri medžlisu i izmirenja troškova ukupljanja, a 5% nadležnim muftilucima za vjersko-prosvjetni fond pri muftijstvu.

Od sredstava prikupljenih u dijaspori 60% se uplaćuje u Fond Bejtu-l-mal, a 40% ostaje džematima i krovnim organizacijama IZ BiH u dijaspori. Mešihati islamske zajednice, na čijem području djeluju islamske obrazovne ustanove dužne su formirati svoj Fond Bejtu-l-mal i iz tog Fonda doznačiti 5% u Fond pri Rijasetu za finansiranje zajedničkih organa i institucija.

Raspodjela sredstava iz Fonda Bejtu-l-mal u 2016. godini

Raspodjela iz Fonda Bejtu-l-mal u 2016. godini vrši se na osnovu prikupljenih 9.663.701,00 KM, od čega 8.763.701,00 KM od zekata i sadekatu-l-fitra i 900.000,00 KM od kurbana i kurbanskih kožica, a ras¬podjela je izvršena prema navedenom prikazu.

Odgojno-obrazovne institucije IZ-e u BiH 35,9%
Mediji IZ-e u BiH 9,8%
Kulturno-obrazovne institucije IZ-e u BiH 11,7%
Pomoć porodicama šehida, siromašnim, ugroženim, pomoć za povratak, stipendije i ostale humanitarne i socijalne aktivnosti IZ-e (raspodjela preko Ureda za društvenu brigu Rijaseta IZ-e u BiH) 12,5%
Troškovi štampanja i razduženja blokova 0,6%
Sredstva za podršku vjersko-prosvjetnih aktivnosti i rada muftijstva, muftijstva Sandžačkog Udruženja ilmijje, vijeća za fetve i Sabora IZ-e 13,1%
Vjersko-prosvjetne i druge aktivnosti Rijaseta IZ-e 16,4%



O zekatu | Zekat Kalkulator | Blog o zekatu | Pojašnjenja | Uplate zekata | Dodatne informacije